fbpx
Print this page

Velika geografska enciklopedija za Dan planete Zemlje (2000)

Rate this item
(0 votes)

Posao na pripremi diska započet je 1. jula 1999. godine, a zavrsen 22. aprila 2000. godine, na Dan planete Zemlje. Na enciklopediji je sve vreme radilo devet ljudi, od programera do strucnih autora tekstova, koji su zajedno utrosili 18.250 radnih sati. U projektu su saradjivali, uloživši oko 1.200 sati rada, grafički dizajner, likovni umetnici i lektor, koji su pomogli da enciklopedija dobije konačan izgled. Stručni recenzent je dr Ilija Misailović, geograf, saradnik Geografskog instituta SANU. Kompletan disk je pregledao i dao pozitivne kritike i direktor IC Petnica, Vigor Majić (takođe doktor geografskih nauka).

Posao projektovanja i izrade diska bio je veoma naporan jer je trebalo zadovoljiti visoko postavljene standarde kvaliteta izdanja. Pored toga sto je bilo neophodno obezbediti najsavremeniji softver bez koga je kvalitetan rad bio nezamisliv, organizatori su se suocavali sa brojnim problemima, od organizacije posla, obuke saradnika za rad u odredjenim programima i osmisljavanja svakog dela enciklopedije, do programerskih resenja, problema dizajna, selekcije tekstova, ilustracija i fotografija, da bi enciklopedija bila potpunija, preglednija i laksa za koriscenje.

Kada se ovome dodaju i brojni drugi, cesto banalni problemi, kao sto su skucenost prostora za rad, ceste i dugotrajne restrikcije struje, rad u prostorijama bez grejanja, problemi sa hardverom koji su dovodili do trajnog gubljenja nekih vec gotovih materijala, ostecenja prilikom narezivanja diskova i naravno, najveci problem nedostatka finansijskih sredstava, onda postaje jasno koliki je  izdavacki podvig ucinjen izdavanjem visokokvalitetnog elektronskog izdanja u krajnje nepovoljnim uslovima za rad, kao sto su oni u kojima smo ziveli i radili.

Dodatne probleme izazvalo je odsustvo dovoljno dobrih strucnih kriterijuma za selekciju i uoblicavanje enciklopedijske gradje. U nasoj zemlji, na zalost, ne postoji dovoljno dobar i dostupan izvor za sve podatke koje je bilo neophodno prikupiti u ovoj enciklopediji. Nigde, na primer, nismo mogli da pronadjemo popis svih administrativnih poseda u svetu, a kamoli podatke o stanovnistvu, ekonomiji, religijskoj strukturi i kulturnim zanimljivostima tih regija. Neki domaci podaci do kojih smo dosli bili su nepotpuni, zastareli i cesto netacni, pa smo za potpunijim cinjenicama tragali na stranim elektronskim izdanjima i relevantnim veb-sajtovima na Internetu, koje smo potom morali da odaberemo i uporedjujemo kako bismo dosli do najpotpunije verzije.

Velike probleme strucna ekipa koja je radila imala je i sa kartama sveta, odnosno pojedinih regija i drzava. Domace izdanje Geografskog atlasa sveta (Geokarta, 1999), koje je jedino dostupno, a uz to i u sluzbenoj upotrebi u nasem obrazovnom sistemu, bilo je takoreci neupotrebljivo jer nije bilo dovoljno detaljno i optereceno je brojnim manjkavostima. Glavni nedostaci ovog uzora bili su neprecizno ucrtane drzavne granice, zastarele podele regija i netacni ili neujednaceni geografski podaci, nazivi drzava, poseda, naselja, reka, jezera, podaci o visini planinskih vrhova, duzini recnih tokova, glavnim gradovima i slicno.

Trudili smo se da podatke u nasoj enciklopediji proverimo iz vise stranih izvora i da ih, kada su imena i nazivi u pitanju, osavremenimo i transkribujemo prema vazecem pravopisu srpskoga jezika. Mozda ce zvucati pretenciozno, ali smatramo da ce nase izdanje geografske enciklopedije sveta ubuduce biti model za standardizaciju, ne samo kada je u pitanju kartografija, s obzirom da u nasoj zemlji, na zalost, ni u ovoj oblasti ne postoje jasni i precizni standardi koji bi svakome morali da budu parametri za rad. Pri tom, dopustamo mogucnost da i nase izdanje moze biti predmet opravdane kritike, koju cemo rado prihvatiti, a eventualne osnovane primedbe postaviti kao zadatak narednog dopunjenog izdanja ove enciklopedije.

Read 1523 times